
Kadaif je još jedan sirupasti, orijentalni kolač posebnog izgleda.
Već dugo želim da pravim kadaif, ali ranije je bilo prilično teško kod nas nabaviti testo koje je potrebno. Popularnost Dubai čokolade (koja mene prilično iritira) je donela rezance za kadaif u mnoge prodavnice. I kadaif se napokon našao na našem stolu.
Retko koji kolač nosi u sebi toliko istorije, teksture i simbolike kao što je kadaif. Ovaj desert je načinjen od tankih, gotovo prozračnih niti testa, natopljenih slatkim, limunkastim sirupom i obogaćenih orasima, pistaćima ili bademima. Na moru, u Turskoj, Grčkoj ili Egiptu ste ga sigurno viđali umotanog na različite načine. Ja sam se odlučila za klasični izgled koji malo podseća na baklavu.

Kadaif je vekovima prisutan na trpezama Bliskog istoka, Balkana, Turske i Grčke.
Poreklo kadaifa vodi do arapske kuhinje, gde se prvi zapisi o sličnim kolačima javljaju još u srednjem veku. U arapskom svetu poznat je kao kataifi, dok ga u Turskoj nazivaju kadayif, a u Grčkoj κανταΐφι (kantaifi). Smatra se da je testo za kadaif razvijeno iz potrebe za finijim, raskošnijim slatkišima u kalifatskim kuhinjama, a kasnije ga je osmanska kuhinja dovela do savršenstva.

Jedna anegdota kaže da su dvorski kuvari u Istanbulu u 15. veku pravili kadaif kao desert isključivo za ramazanske večere sultana – bio je toliko cenjen da su se recepti prenosili samo usmenim putem, kao tajna zanata.
Za razliku od baklave, gde je testo ravno i slojevito, ovaj kolač nudi potpuno drugačiju formu: prepečene, zlatne niti koje su i krckave, ali se i tope u ustima, dok ih gust, mirisan sirup povezuje s bogatim punjenjem. Zajedno sa raznim verzijama baklave i tulumbama, kadaif je deo jedne široke tradicije „sirupastih kolača“ – slatkiša u kojima je sirup ne samo sredstvo za zaslađivanje, već i za očuvanje, ulepšavanje i povezivanje tekstura.

Kadaif se danas priprema širom sveta u različitim varijacijama – od rolat-kolača do malih zalogaja u formi korpica, punjenih kremom ili sirom. No, najklasičniji oblik ostaje onaj pečeni u tepsiji, sa orasima i limunastim sirupom – baš kao što ćete pronaći u ovom receptu.
Mnogo volim orijentalne kolače, a to se može videti i po broju do sada objavljenih recepata:

Састојци
- 500 g testa za kadaif
- 200 g putera
- 200 g krupno mlevenih oraha
- 500 g šećera
- 900 ml vode
- sok od 1 limuna
Припрема
- Najpre pripremite sirup. U šerpicu odmerite vodu i dodajte šećer. Stavite na šporet da proključa. Kada proključa, ostavite da krčka oko 15 minuta, da dobijete sirup. Pred kraj kuvanja, dodajte limunov sok i krčkajte još oko 2 minuta. Sirup sklonite sa šporeta i ostavite da se skroz ohladi. Ako želite, u sirup možete dodati i štapić cimeta.
- Uključite rernu da se greje na 180C. Pripremite tepsiju dimenzija oko 25 x 35 cm. Tepsiju premažite sa malo putera, pa ostavite sa strane.
- Testo za kadaif izvadite iz pakovanja i prstima odvojite niti. Pazite da ne ostanu čvorovi u testu.
- Istopite puter na laganoj vatri ili u mikrotalasnoj. Otopljenim puterom prelijte niti kadaifa, pa rukama izmešajte, da budete sigurni da se puter ravnomerno rasporedio, odnosno da nema niti testa koje nisu bar malo premazane puterom.
- Na dno pripremljenog pleha rasporedite polovinu kadaifa. Pritisnite rukama, da se testo malo utapka u tepsiju. Preko donjeg sloja niti rasporedite krupno mlevene orase. Preko orasa rasporedite drugu polovinu testa za kadaif, pa opet pritisnite rukama, da se testo utapka u tepsiju.
- Pecite kolač u zagrejanoj rerni 35 do 40 minuta, dok ne dobije lepu, zlatnu boju. Pečen kadaif izvadite iz rerne i isecite oštrim nožem na 12 komada. Vruć kolač prelijte ohlađenim sirupom.
- Ostavite kolač na sobnoj temperaturi dok se skroz ne ohladi i dok se sav sirup ne upije. Onda prebacite u frižider i dobro ohladite pre služenja.





Add a Comment