Hortopita

Sa tatine strane sam imala dve bake. Jedna je ‘baba Ćana’, još uvek živa, tatina mama. Druga je ‘baba stara’, umrla 1995-te, u proleće, tetka mog dede.

Jednom prilikom sam razmišljala kako bi bilo dobro da neke priče iz svoje porodice napišem na blogu ili bilo gde drugde. Da se ne zaborave… Vremenom će biti sve manje onih koji će znati i trag o nekim ljudima će se izbrisati. A šteta je… Da nije bilo njih, ne bi bilo ni nas, zar ne?

Danas ću vam reći nekoliko reči o babi staroj…

 

Bila je veoma posebna žena. Tokom Drugog svetskog rata ostala je udovica, bez dece. Pokojni muž je bio ugledni pekar u našoj varošici. Preuzela je na sebe brigu o mom dedi koji je u ratu izgubio majku, oca, brata i sestru. Trudila se koliko je mogla… Pazila je na njega dok su zajedno sa ostalim kordunaškim narodom bili po zbjegovima širom Bosne. Nakon rata su se vratili kući. Dedi su, kao ratnom siročetu, sagradili malu kućicu sa jednim hodnikom i dve sobe. U jednoj sobi su stanovali ljudi, a u drugoj životinje…

Kasnije, kada je sagrađena nova kuća, baba stara je dobila svoju sobu. Sećam se te prostorije. Nikada se nije krečila, baba stara to nije dozvoljavala. U njoj je i spavala i kuvala i držala sve što joj je potrebno. Ta soba je imala poseban miris. Sećam se da je u jednom uglu uvek bila gomila kestenja, a na stolu i krevetu se sušilo neko divlje bilje za čaj ili jelo.

U vreme mog detinjstva, baba stara je već imala preko 80 godina. Stalno je bila u pokretu. Dešavalo se da je danima nema kući, ali svi su znali da će se vratiti kad tad. Sa sobom je uvek nosila malu kesu u kojoj je stajala heklica i klupko konca. A vraćala se sa još kestenja, divljim kupinama, šumskim jagodama… Znala je uvek gde ima najlepših i najmlađih vrganja.

Ne verujem u te stvari, ali moja baba stara je bila poznata seoska vračarica. Tako su je zvali, ali ona nije gatala već je lečila. Čitala je uroke, kadila, preljevala vodu… Volela sam gledati njene rituale. I sad se sećam kako miče usnama dok tiho šapuće neke čudne reči. Verovali ili ne, i nas, sve četiri praunuke je naučila čitati uroke. I sad znam tekst, ali ga ne koristim. 🙂 Sećam se da je jednom rekla da će ono polje na kom je naša kuća ostati pusto… Samo nekoliko meseci posle njene smrti to se ostvarilo…

Umrla je jednog prolećnog dana u 98-oj godini. Došla je kući iz sela i rekla mojoj sestri od strica, Jovanki, ‘Idem ja da umrem.’ Stvarno je tako rekla… Jovanka ju je u čudu pogledala, a desetak minuta kasnije je ušla u sobu. Baba stara je ležala na krevetu, mrtva. Bila je na nogama do poslednjeg dana. Nikada nije kukala i mislim da nikada nije bila kod lekara. Njena sahrana je prva na kojoj sam bila…

 

Čim sam videla temu za Ajme, koliko nas je! koju nam je Ingrid zadala, setila sam se babe stare. Dugo o njoj nisam mislila. Ali divlje bilje, kopriva, maslačak, list šumske jagode, štavalj, bujad i svašta nešto drugo su bili normalan sastojak njene ishrane celog života. Možda je baš zahvaljujući tome tako dugo živela… A možda je i nešto izgatala? 🙂

Hortopita je grčka pita od divljeg bilja. Na internetu ima dosta varijacija na temu ove pite, ali neke stvari su uvek site. Testo se mesi bez kvasca, od brašna, ulja i mlake vode. Fil je od što više vrsta različitog divljeg bilja. Bilje koristite obavezno mlado jer kasnije, posle cvetanja, postaje gorko. U nedostatku kordunaških livada, ja sam ovu pitu napravila od blitve i koprive.

 

HORTOPITA


(testo iz ovog recepta, fil inspirisan mnogim idejama)

 

SASTOJCI:

 

Testo:
– 500-550 g brašna
– 1 kašičica soli
– 130 ml maslinovog ulja
– 240 ml mlake vode

 

Fil:
– 350 g listova mlade koprive
– 150 g blitve
– 4 struka mladog luka
– 2 kašike sitno seckane mirođije
– 110 g mladog kozjeg sira
– 150 g sitnog kravljeg sira
– so, biber po ukusu

 

IZRADA:

U većoj vangli odmerite brašno, dodajte so pa promešajte. Dodajte malsinovo ulje i vodu pa umesite testo. Testo prebacite na pobrašnjenu podlogu i mesite 5 minuta uz dodavanje minimalne količine brašna. Dobijenu kuglu umotajte u providnu foliju i ostavite 30 minuta da se odmara na sobnoj temperaturi.

Za fil dobro operite listove koprive i blitve pod mlazom vode. Iseckajte ih na tanke rezance. Dodajte sitno seckan mladi luk, mirođiju i obe vrste sira. Dobro izmešajte rukama. Ako je kopriva malo starija, peckaće , pa stavite na ruku najlonsku rukavicu. Probajte dobijenu masu, pa dodajte soli i bibera po ukusu.

Uključite rernu da se greje na 200C. Pleh dimenzija 25×35 cm premažite sa malo ulja.

Testo podelite na dva dela. Svaki deo razvije na pobrašnjenoj podlozi u pravougaonik malo veći od dimenzija pleha. Prebacite prvi list testa u pleh, a ivice ostavite da štrče preko ivice pleha. Sipajte fil i ravnomerno ga rasporedite. Preko fila stavite drugi list testa. Spojite ivice oba lista i malo ih uvijte ka sredini. Pitu izbockajte viljuškom ili čačkalicom.

Pecite u zagrejanoj rerni oko 40 minuta.

Lepa je i topla i hladna.

 

Pozdrav! Ako želite da svake dve nedelje dobijate Novosti sa bloga, kao i da budete obavešteni o novim objavama, ostavite Vaš e-mail... 🙂

Ми не шаљемо нежељену пошту! За више детаља погледајте нашу политику приватности.

32 Responses

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.